Staklarski rječnik

Staklarski rječnik [1]Staklarski rječnik [2]Staklarski rječnik [3]

Ovdje možete proučiti staklarski rječnik

Armirano (žičano) staklo
– staklo obostrano hrapave površine (iako postoji i sa glatkim površinama) koje u sredini ima žicu umetnutu tijekom proizvodnje. U slučaju provaljivanja, staklo se razbije, ali njegovi komadići ostaju na žici. Međutim i ta žica nakon kraćeg vremena popusti. Standarna debljina je 6 mm, a najčešće se proizvodi u prozirnoj ili smeđkastoj varijanti.
Bojano staklo
– staklo koje se boji specijalnim bojama koje propuštaju svjetlost, ali ne i sliku. Na float staklo nanosi se boja pod velikim tlakom. Danas se vrlo često koristi Lacobel staklo tj. ploče stakla bojanih u tvornicama koje nudi 20-ak standardnih boja dodatno zaštićenih folijom… Staklo upija dio svjetlosti stoga u pravilu posvjetljuje ton boje.

Brtvilo

– vanjski rubni sloj izo stakla koji zaštićuje međuprostor od prodora vode i drugih tvari. Čuva svojstva stakla, te minimalizira prodor vodene pare (ostatak upije molekular). Fuga mora biti debljine minimalno 3-4 mm. Najčešće se koristi dvokomponentni kit: polisulfor (thiokol), poliuretan ili silikon. Nekad su se koristili jednokomponentni silikon ili hot-melt.

Butil

– jednokomponentno ljepilo nalik gumi koje spaja distancer i stakla kod izolacijskog stakla. Nanosi se na profil u tekućem stanju pri temperaturi od cca 130 °C. Prolaskom kroz prešu ono kvalitetno spaja profil sa staklom. Bez prešanja staklo ima puno slabih točaka.

Distancer

– profil koji razdvaja dva stakla u izostaklu. Gotovo svi su od aluminija te širine 6-22 mm osim onih s venecijanerima koji mogu biti i širi. Radi kvalitete bitno je da se njegov oblik dobije savijanjem, a ne rezanjem jer su tada spojna mjesta (na kutnicima) ujedno i kritična za staklo što povlači manju trajnost od željene. U Japanu koriste se čelični distanceri sa tankim stijenkama radi manje toplinske provodljivosti. U novije vrijeme pokusira se sa termoplastičnim distancerima jer imaju manji toplinski most.

Djelomično kaljena stakla

– slična kaljenom, no hlađenje se vrši duže i ima slabija svojstva: manja otpornost na tlak i nema takve zaštite od ozljeda. Ipak je našlo veliku primjenu u praksi jer se pri slomu ne raspršuje do kraja.

Eko staklo

– niskoemisiono staklo koje štedi energiju omogućeno tvrdim nanosom sloja na površinu stakla s jedne strane. Jeftinije i kvalitetnije rješenje je low-e staklo (link).

Emajlirano staklo

– kaljeno staklo, tip kaljenog stakla kojem se prije termičke obrade nanese izabrana boja. Boja je sastavljena od staklenog praha i pigmenta boje. Emajlirati je moguće i ornamentno staklo, satinirano ili metalizirano.

Fazetiranje

– strojno smanjenje debljina ruba stakla pod određenim kutom u širini od nekoliko centimetara.
vrh stranice

Float staklo

– danas se nepravedno za njega koristi naziv obično staklo koje je slabije kvalitete jer je dobiveno metodom izvlačenja. Dobilo je ime po Float postupku: masa se razlije i pluta po rastaljenom kositru te se kao i svaka tekućina razlije i postaje idealno ravno. Ovo se staklo najčešće koristi u današnje doba u građevinarstvu i za dobivanje gotovo svih staklarskih proizvoda. Dostupan je gotovo u debljinama od 2, 3, 4, 5, 6, 8, 10, 12, 15, 19 te 25 mm. Može biti bojano u masi ili na njega stavljen neki nanos te se iz njega izrađuju zrcala.
vrh stranice

Folija za laminiranje

– folija koja se koristi za laminiranje stakla debljine cca 0.4mm. Razlikujemo dva najupotrebljivanja tipa PVB i EVA. Obje se mogu stavljati u više slojeva. Obično je folija prozirna, dosta se koristi i bijela, a manje ostale boje. PVB folija je ekonomski isplativija, nešto je malo tanja 0.36 mm i najviše se koristi. EVA folija (0,4 mm) daje mogućnost umetanja velikog spektra dekoracija između stakala poput mreža, cvjeća, lišća itd., ali i zanimljivih novih ideja poput grijača prostorija i lampica. Vrlo često ove folije mogu pridonijeti poboljšanju karakteristike stakla u smislu protupožarne zaštite ili zaštite od buke.
vrh stranice

Foto-galvansko staklo

staklo sa posebnim ćelijama koje pretvaraju sunčevu energiju u električnu energiju.
vrh stranice

Fuzija

– metoda kojom se minimalno dvije staklene plohe spajaju u jednu. Naime, zagrijavanjem (520°C) otapamo površinski sloj stakla, pa se one „spregnu“. Ne mogu se spajati bilo koja dva stakla, već moraju imati isti koeficjent diletacije (svojstva skupljanja).
vrh stranice

Izolacijsko (Izo) staklo

Kad se ugrađuje PVC stolarija ili alu stolarija uvijek se ugrađuje sa izo staklom

IZO staklo je staklo koje je sastavljeno od dvaju ili više stakala odjeljenih međusobno hermetički zatvorenim međuprostorom (izo komora) koji može biti napunjen zrakom ili plinom. Mnogi su imali uvriježeno mišljenje da je izo staklo zapravo vakum staklo, no kad bi smo ispumpali zrak, a ne bi napunili međuprostor nekim drugim plinom dobili bi konkavna stakla. Korištenjem kvalitetnih stakala za proizvodnju IZO stakla zadržavamo slijedeće karakteristike IZO stakla:

  • neiskrivljenu vanjsku sliku okoliša
  • zadanu vrijednosti prolaska svijetla
  • zadanu vrijednost vidljivosti
  • zadanu vrijednost gubitka energije
  • zadanu vrijednost toplinske izolacije

vrh stranice

Kaljeno

– termički obrađeno staklo velike mehaničke otpornosti (5 x veća od običnog stakla). Dobiva se grijanjem na 600°C (granica plastičnosti) nakon čega se naglo hladi zrakom. Prije termničke obrade obavezno mora biti bar grubo brušeno. Kod loma rasipa se u mala zrnca sa tupim rubovima i tako preventira od ozljeda. Tako obrađeno staklo ne može se više modificirati (npr. bušiti, brusiti ili rezati).
vrh stranice

Kopelit – staklo

Opisano u katalogu proizvoda
vrh stranice

Laminirano staklo (lamistal)

– dvije ili više staklenih ploha spojenih pomoću tankih folija(debljine 0.38 mm) ili specijalne tekućine u uvjetima povišene temperature u autoklavu gdje dolazi do potpune adhezije izmeđuveznog sredstava i stakla. Folije ili stakla mogu biti raznih boja te debljina. Poželjno je laminirati stakla iste debljine. Laminirano staklo također u malo smanjuje prolazak buke kroz staklo te štiti od djelovanja UV zraka, a kod sloma staklo ostaje priljepljeno na vezno sredstvo.
vrh stranice

Low-e niskoemisiono staklo

– termoizolirajuće staklo koje smanjuje gubitak topline za 60% u usporedbi sa klasičnim izo staklom. Na površini stakla nalazi se mekani nanos tankog sloja od metalnih oksida. Djeluje kao reflektor i zadržava temperaturu u prostoriji. Sloj je okrenut prema unutrašnjosti izo stakla tako da ga je nemoguće oštetiti. Količina energije koja prolazi kroz staklo mjeri se koeficijentom „U“ u (W/mkvK). Stari naziv za U faktor je bio „k“ faktor. Kod standardnog izo stakla (4+4) k=2.7, a s jednim low-e staklom K=1.4. Izgleda poput običnog float (običnog) stakla, a često takav proizvod naziva termoizolacijsko staklo. Smanjuje se mogućnost kondenzacije vode između stakala. Prema zapadno-europskim zakonima U (k) faktor mora biti minimalno 1.5-2.0 W/mkvK. Standardna debljina iznosi 4 mm.
vrh stranice

Mat-staklo

– ne reflektira direktno svjetlost, već ga raspršuje po površini. To svojstvo dobiva tako da se jedna površina brižno obradi kiselinom. Izrađuje se u serijskoj proizvodnji. Uglavnom se koristi za uokvirenje slika i debljine je 2 mm.
vrh stranice

Metalik (reflektirajuća)

– metalik, staklo koje na sebi ima metalizirajući nanos te pomoću njega razdjeljuje sunčevu energiju na tri načina: jedan dio reflektira, drugi dio apsorbira, a treći dio prolazi kroz staklo. Najpoznatiji tipovi su Stopsol i Antelio, koji prozvode staklo u plavoj, zelenoj, sivoj, brončanoj, smeđoj, srebrnoj… boji. Standardne debljine su 4-10 mm.
vrh stranice

Molekular

– zrnca kojima se pune profili izolacijskog stakla. Zrnca upijajući vlagu sprečavaju prodor iste u staklo i eventualno zamagljenje.
vrh stranice

Neprobojno staklo (na metke)

– je staklo koje je lijepljeno tekućim kristalima i filmom, debljine minimalno 10 mm; otporno je na udarce, metke… zavisno o kategoriji željene zaštite (npr do razine .44 Magnuma ili Kaljašnjikova). Obično se koristi za pregradne stijene, šaltere, a proizvodi se u raznim bojama.
vrh stranice

Ornament

dekorativna stakla koja nastaju utiskivanjem motiva na površinu stakla. Standardno se nalaze bijeloj, žutoj ili brončanoj bolji, a postoje i druge. Karakteristika im je neravna površina. Najčešće se koriste za zamućivanje pogleda u izo staklima, na unutarnjim vratima, namještaju te tuš kabinama. Uglavnom su debljine 4 mm, a postoje i deblji.
vrh stranice

Parsol (absorpcijsko) staklo

– Staklo bojano u masi kroz koje se vidi kao i kroz prozirno float staklo. Proizvodi se u raznim debljinama i bojama: plava, bronca, zelena, sivkasta… Omiljeno u industriji namještaja.
vrh stranice

Paspartu

– koristi se pri uokvirivanju (uz okvire) slika, fotografija, goblena i sl. za dobivanje boljeg efekta. Prema namjeni može se birati između drvenog i kartonskog paspartua koji dolaze u cijeloj paleti boja.
vrh stranice

Pjeskareno

– staklo na koje je nanešen “pijesak” (aluminij oksid) pod velikim pritiskom i pri velikoj brzini koji zauvijek ostane „uboden“ u površinu stakla. Velika mogućnost izrade logotipova, grbova, natpisa, ukrasa, dakle svih mogućih oblika. Izradu toga omogućuje posebna neprobojna folija koja se lijepi na mjesta koja ne želimo popjeskariti. Mogu se pjeskariti sve debljine i vrste stakala i ogledala.
vrh stranice

Pleksi

– Iako ovo nije staklo već vrlo krta i tvrda plastika, nazivamo ga plexi-glass te se koristi na strojevima i traktorima. Međutim, ovakva plastika nije kemijski stabilna te je osjetljiva na dodir. Koristi se i za izradu stakala otpornih na metke zbog velike čvrstoće.
vrh stranice

Plin

– za izolacijsko staklo, najčešće se koriste argon, krypton (opasniji po zdravlje), a manje ksenon te SF6. Smanjuje prolaz topline 15-20 %.
vrh stranice

Reflektirajuće staklo

– metalik, staklo koje na sebi ima metalizirajući nanos te pomoću njega razdjeljuje sunčevu energiju na tri načina: jedan dio reflektira, drugi dio apsorbira, a treći dio prolazi kroz staklo. Najpoznatiji tipovi su Stopsol i Antelio, koji prozvode staklo u plavoj, zelenoj, sivoj, brončanoj, smeđoj, srebrnoj… boji. Standardne debljine su 4-10 mm.
vrh stranice

Samočistivo staklo

– staklo koje pomoću UW zraka razgradi sa površine organske tvari. Staklo se ispire običnom vodom, a dovoljno je i da samo padne kiša. Također, za vrijeme kiše na površini prozora nanos stvara ravan vodeni film, tako da je kroz njega pogled jasan. Njihova primjena u praksi nije još dobro ispitana.
vrh stranice

Satinato

– vrsta stakla u bijeloj boji, gdje je jedna strana obrađena kemijski kiselinom. Djelomično propušta svjetlost, ali ne vidi se kroz njega. Najčešće u debljinama od 4 do 10 mm.
vrh stranice

Savijeno staklo

– zagrijavanjem stakla na visoku temperaturu (oko 600°C), dostiže se njegova granica plastičnosti, pa se se potom oblikuje u željeni oblik pomoću prije pripremljenih kalupa. Nakon dobivanja oblika lagano se postepeno hladi zrakom.
vrh stranice

Sigurnosno staklo

– staklo koje se slama na način da nije opasno (npr. kaljeno, staklo otporno na metke-neprobojno ili kaljeno laminirano staklo). Stvara se bezbroj malih tupih fragmenata koji ne mogu ozlijediti osobu pri normalnim uvjetima (ako nije izrazito visoka visina)
vrh stranice

Sitotisak

– nanošenje boje na staklo kroz specijalna sita. Koriste se ekološki čiste boje (od staklenog praha i pigmenta boje) koje daju lepezu rješenje. Djeluje protuklizno kod izrade staklenih stepenica.
vrh stranice

Spider

– točkasti spoj stakla i konstrucije ili zida. Minimalnih dimenzija, modernog dizajna. Iziskuje bušenje i kaljenje stakla.
vrh stranice

Staklo-plastika

– Iako ovo nije staklo već vrlo krta i tvrda plastika, nazivamo ga plexi-glass te se koristi na strojevima i traktorima. Međutim, ovakva plastika nije kemijski stabilna te je osjetljiva na dodir. Koristi se i za izradu stakala otpornih na metke zbog velike čvrstoće.
vrh stranice

Strukturne fasade

– stakla se lijepe posebnim ljepilom na metalnu podkonstrukciju u svrhu dobivanja jednoličnih staklenih površina bez vidljivih okvira.
vrh stranice

Vatrootporno staklo

– štiti od plamena, dima i toplih plinova i ima nekoliko slojeva. Ne propuštaju toplinu u trajanju minimalno od 30, 60, 90 ili 120 minuta, zavisno o potrebi. Izrađuju se od stakla lijepljenih folijom.
vrh stranice

Venecijaneri (žaluzine)

– “rolete” koje su u staklarskoj industriji stavljaju u međusprostor izo stakla te tako dobivamo zaštitu koji ne trebamo održavati jer je izolirana čak i od prašine. Oni imaju opcije okretanja, dizanja i spuštanja. Regulacija je moguća na mehanički, automatski ili pomoću daljinskog upravljača. Kod ovakvog proizvoda aluminijski profil je debljine minimalno 18 mm zbog širine rebara.
vrh stranice

Vitraj (vitraž) staklo

– To je jednostruko staklo nastalo rubnim (bočnim) spajanem različitih (obično bojanih ili ornamentnih) stakala koje služi u dekorativne svrhe. Često se vitraž staklom smatra i staklo oslikano uljnom prepečenom bojom.
vrh stranice

Višeslojno staklo

– dvije ili više staklenih ploha spojenih pomoću tankih folija(debljine 0.38 mm) ili specijalne tekućine u uvjetima povišene temperature u autoklavu gdje dolazi do potpune adhezije izmeđuveznog sredstava i stakla. Folije ili stakla mogu biti raznih boja te debljina. Poželjno je laminirati stakla iste debljine. Laminirano staklo također u malo smanjuje prolazak buke kroz staklo te štiti od djelovanja UV zraka, a kod sloma staklo ostaje priljepljeno na vezno sredstvo.
vrh stranice

Zrcalo

– vrsta stakla na čiju je površinu nanesen srebrni nanos. Pomoću svjetlosti pruža vrlo bistre refleksije okruženja. Tehnički osim stakla ima četiri sloja: srebrni nitrat, protektni metalni nanos, te dva sloja namjenske zaštitne boje. Osim u klasičnoj varijanti može imati i brončani ton.

vrh stranice